Iza etikete: što "svježe" meso stvarno znači u Srbiji
Srbija uvodi nova pravila o označavanju kako bi otkrila pravu starost mesa koje se prodaje kao "svježe", ali stručnjaci upozoravaju da će bez jače provedbe i podrške lokalnim farmama dublji problemi u mesnoj industriji ostati.
Iluzija svježine
U srpskim trgovinama, "svježe" meso ne znači uvijek ono što mislite da znači. Mnogi od proizvoda označenih kao svježi—posebno uvezeni svinjetina—bili su zamrznuti, transportirani i skladišteni danima ili čak tjednima prije nego što su stigli na police.
Uskoro, to bi se moglo promijeniti.
Nova regulativa Ministarstva poljoprivrede ima za cilj prisiliti iskrenost u označavanju. Po prvi put, proizvođači i uvoznici će biti obvezni jasno prikazati koliko je dana prošlo od klanja životinje. To nije zabrana uvoza. To je zahtjev za istinom.
Što će se promijeniti?
Ažurirana pravila fokusiraju se na jednu stvar: transparentnost.
Starost mesa mora biti prikazana na svakoj ambalaži, od dana klanja do dana prodaje.
Veličina teksta na oznakama bit će standardizirana, kako bi kritične informacije nisu bile skrivene sitnim slovima.
Uvezeno vs. domaće meso mora biti jasno identificirano.
Ova pravila imaju za cilj dati potrošačima izbor: Platiti više za zaista svježe, lokalno meso—ili odabrati jeftinije uvoze koji su stariji, ali jasno označeni kao takvi.
Farmere uhvaćeni u sredini
Lokalni svinjogojci već godinama upozoravaju na problem. Zahvalni su za nedavnu podršku, ali upozoravaju da neusklađene politike i slaba kontrola uvoza i dalje štete njihovom poslovanju.
Njihove glavne brige:
Uvezeno zamrznuto meso često se prodaje kao svježe.
Loše prakse označavanja zavaravaju kupce i daju uvoznicima nepravednu prednost.
Hladnjače se koriste za skladištenje starog mesa, koje kasnije preplavi tržište.
Ove prakse snižavaju cijene i prijete opstanku domaćih farmi.
Stari zakoni, nova obećanja
Grupe za zaštitu potrošača kažu da ovo nije proboj—već reboot.
Petar Blagojević iz Pokreta za zaštitu potrošača kaže da Srbija već ima zakone koji zahtijevaju detaljno označavanje hrane. Problem je u provedbi. U prošlosti, slična pravila su odbačena nakon lobiranja uvoznika i dijelova maloprodajnog sektora.
“Sistem nije zakazao zbog nedostatka pravila. Zakazao je jer je odlučio da ih ne koristi,” objašnjava Blagojević.
Rupe u zakonu i rizične prakse
Jedna taktika koja ostaje neprovjerena je rebranding skoro istečenog mesa. Uvezeno meso blizu isteka roka ponekad se odmrzava, prerađuje i prodaje kao da je svježe proizvedeno.
Ako se nova pravila zaista provedu, ta rupa će se zatvoriti. No, to je veliko "ako".
Dublja kriza
Ekonomist Milan Prostran upozorava da se srpska mesna industrija suočava sa strukturnim slomom—ne samo s regulatornim prazninama.
Proizvodnja svinjetine i govedine je u dugotrajnom opadanju.
Afrička kuga svinja i zastarjeli sustavi subvencija uništili su mnoge male proizvođače.
Liberalizacija trgovine otvorila je tržište jeftinim, niže kvalitetnim uvoznicima.
Prostran kaže da je trenutni pritisak za boljim označavanjem zakasnio. I dok je dobrodošao, neće riješiti sve.
Što treba učiniti sljedeće
Ako Srbija želi zaštititi svoju domaću opskrbu mesom, Prostran i drugi stručnjaci tvrde da su tri ključne promjene hitne:
Pravedne subvencije za sve farmere, ne samo velike proizvođače.
Pametnija kontrola uvoza, unutar granica trgovinskih ugovora.
Promocija lokalnog mesa, kroz kampanje i poticaje za cijene.
Bez ovih koraka, tržište će se nastaviti naginjati prema uvezenom mesu—bez obzira na to kako je označeno.
Posljednja misao
Bolje oznake mogu pomoći potrošačima da donesu informirane odluke. No, same oznake neće spasiti srpsku mesnu industriju. To će zahtijevati jaču politiku, dosljednu provedbu i pravu podršku lokalnim farmama.
Izvor: https://www.nin.rs/english/news/79425/new-labels-for-an-old-problem-frozen-meat-sold-as-fresh